Zuka prirodnjak

Dobrodošli na moj blog

03.06.2010.

Laboratorijska vjezba br. 9 - ODREĐIVANJE SPECIFICNOG TOPLOTNOG KAPACITETA POMOCU KALORIMETRA

Pribor: kalorimetar, termometar, vaga i reso

Izvodjenje mjerenja: za odredjivanje specificne toplote koristicemo jednacinu toplotne ravnoteze: m1c1(tx-t1)=m2cx(t2-t1) i uzeti m1 masa, c1 specificna toplota, a t1 temperatura tecnosti u kalorimetru. Masa tijela ciju specificnu toplotu odredjujemo je m2, specificna toplota c2, a temperatura t2. Stavimo li to tijelo u kalorimetar u kome se vec nalazi tecnost, temperatura ce se promijeniti i imati vrijednost tx. Pri tome se predmet koji stavljamo u kalorimetar prethodno zagrije u kljucaloj vodi, tj. T2=1000C.

 

c = 43,5 J/kg

03.06.2010.

Laboratorijska vjezba br. 8 - ODREĐIVANJE REDA VELICINE MOLEKULE ULJA

Pribor: ulje, kada, kapaljka, pluto, linijar.

Izvodjenje mjerenja: Na povrsinu vode stavimo usitnjenu kredu, a onda kapnemo ulje. Kada se sloj prestane siriti izmjerimo precnik dobivenog sloja.

S = r2π

V = 1ml/20 kapi

d = V/S

Rezultat: d = 0,09 +- 0,018 cm

03.06.2010.

Laboratorijska vjezba br. 7 - ODREĐIVANJE MOMENTA INERCIJE TIJELA

Pribor: klatno, tijelo pravilnog oblika, tijelo nepravilnog oblika, stoperica

Izvodjenje mjerenja: Kada se zica klatna uprede, u njoj se javlja moment sprega koji nastaje da zicu vrati u pocetni polozaj, pa klatno pocinje oscilirati.

Moment inercije odredjujemo po formuli:

I = I1T2/T12, gdje je I1 moment inercije pravilnog tijela (I = mr2/2 za valjak), T period oscilovanja nepravilnog a T1 period osciliranja pravilnog tijela.

KONACAN REZULTAT: I = 33,4*10-6  +- 0,9*10-6 kg/m2

03.06.2010.

Laboratorijska vjezba br. 4 - ODREĐIVANJE POCETNE BRZINE HORIZONTALNOG HICA

Pribor: univerzalni stalak, hvataljka, ljepljiva traka, visak, papir, top

Izvodjenje mjerenja: Otpustimo oprugu koja se nalazi na stolu, metak ce izletjeti pocetnom brzinom v0 i nakon vremena t ce stici u tacku B.

 

KONACAN REZULTAT: v0 = 2,48 +- 0,03 m/s

03.06.2010.

Laboratorijska vjezba br. 3 - PROVJERA ZAKONA O ODRZANJE MEHANICKE ENERGIJE

Pribor: metalna sipka, gumena ili plasticna kuglica, linijar, stalak

Izvodjenje mjerenja: Za stalak S pricvrscena je su dva stativa S1 i S2. Stap M je okacen o stativ S1, a na donjem kraju je nataknuta kuglica. Sipka se podigne do visine h i pusti, a kada bude u vertikalnom polozaju udari u stativ S2 i padne.

Energija u prvom polozaju: E1=mgh

Energija u drugom polozaju: E2=mv2/2

 

KONACAN REZULTAT:

E1 = 0,016 +- 0,006 J

E2 = 0,0046 +- 0,0025 J

03.06.2010.

Laboratorijska vjezba br. 2 - ODREĐIVANJE GUSTOCE TIJELA

Pribor: dinamometar, posuda sa vodom, tijelo cija se gustoca mjeri (kamen)

Tijelo se veze koncem i okaci o dinamometar. Treba se izvrsiti 5 mjerenja tezine tijela u vazduhu i vodi. Gustoca se racuna po formuli ρ = ρ0G1/G1-G2, gdje je ρ0 gustoca vode (1000 kg/m3).

 

KONACAN REZULTAT: ρ = 2772,0 +- 53,6 N

13.05.2010.

Laboratorijske vjezbe

Vjezbe su zahtijevale mnogo preciznosti, ali su sve bile veoma zanimljive. Mislim da bi se u nastavu trebalo uvesti jos ovakvih vjezbi jer to nam je mogucnost da naucimo nesto, za sto prije nismo imali prilike.

04.04.2010.

ZAKONI ZRACENJA CRNOG TIJELA

Fizicari su krajem 19. st. mjerili intenzitete zracenja zagrijanog crnog tijela za razlicite talasne duzine. Koristili su specijalne prizme koje su propustale infracrveno svjetlo. Uocili su dvije vazne zakonitosti:

1.       Prva zakonistost je izrazena Wienovim zakonom pomjeranja: TALASNA DUZINA NA KOJOJ JE INTENZITET ZRACENJA MAXIMALAN, OBRNUTO JE PROPORCIONALNA APSOLUTNOJ TEMPERATURI.

2.       Zakonitost je izrazena Stefan-Boltzmanovim zakonom: UKUPNI INTENZITET ZRACENJA IDEALNOG CRNOG TIJELA PROPORCIONALAN JE CETVRTOM STEPENU TEMPERATUR

Pojam temperature može se definirati na više načina. Osjećamo kada je neko tijelo toplije ili hladnije od našeg tijela, a uočavamo i fizikalne promjene obima, pritiska i  agregatnog stanja koje pri tome nastaju. Na temelju toga definirane su iskustvene temperaturne ljestvice kao što su Celzijeva i Fahrenheitova koje se i danas koriste u većini primjena. Za njih je svojstveno postojanje negativnih vrijednosti temperatura, jer je ishodište ljestvice utvrđeno proizvoljno. U fizici, a posebno termodinamici, temperatura se definira tako da je ishodište temperaturne ljestvice utvrđeno na temelju fizikalnih načela (apsolutna nula). Tako definirana temperatura se formalno naziva apsolutna temperatura ili termodinamička temperatura.

U plinu, koji se nalazi u termodinamičkoj ravnoteži, srednja kinetička energija <Ek> čestica u sustavu centra mase ne ovisi o vrsti plina i iznosi:

Ek = 3kbT/2

gdje je kB Boltzmannova konstanta, a T je apsolutna temperatura.

11.03.2010.

VAN DER WAALSOVA JEDNAČINA

Ova jednačina nastoji ispraviti zakone idealnog gasa kako bi opisali ponasanje stvarnih gasova.

( p + a/V2 )(V –b )= nRT

a/V2 - zbog postojanja međumolekularnih sila

b - član proporcionalan zapremini molekula gasa

a i b – konstante zavisne od vrste gasa


Stariji postovi

<< 06/2010 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
27282930


MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
5007

Powered by Blogger.ba